U četvrtak 30. studenoga 2017. godine u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Zaklade Konrad Adenauer u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ održan je okrugli stol „Emigrantski val mladih iz Republike Hrvatske“.
U ime Hrvatskog katoličkog sveučilišta sve prisutne pozdravio je prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordan Črpić koji je pohvalio rad mladih znanstvenika na ovoj aktualnoj temi: „Drago mi je da se ovdje čuje glas mladih istraživača. Iako se radi o pilot projektu, on je važan jer je njime trasiran važan fenomen koji nas trenutno prati, ali i koji ćenas, po svim prilikama, pratiti i budućnost. Moramo biti svjesni da se ovdje radi o pitanju opstanka civilizacije i egzistencije naroda na ovim prostorima.”
Uvodno predavanje „Neka obilježja posljednjeg emigrantskog vala mladih iz Republike Hrvatske” održao je izv. prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, a rezultate istraživanja „Neka obilježja posljednjeg emigrantskog vala mladih iz Republike Hrvatske“ prezentirali su Damir Miloš, mag. soc. s Odjela za sociologiju s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Toni Pranić, mag. soc., s Pravnog fakulteta Osijek sa Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Istraživanje „Neka obilježja posljednjeg emigrantskog vala mladih iz Republike Hrvatske” provedeno je u periodu od mjeseca travnja do srpnja 2017., korišten je on-line anketni upitnik na čija je pitanja odgovorilo oko 600 ljudi. Fokus je bio na mladima (iako nisu isključivo oni bili zastupljeni među ispitanicima) i onima koji su u posljednjih pet godina napustili Republiku Hrvatsku (od 2012. godine). Anketa je distribuirana društvenim mrežama putem ponajprije Facebook grupa hrvatskih iseljenika u pojedinim državama kao i osobnim poznanstvima istraživača tzv. efektom snježne grude. Pritom je bitno istaknuti i da joj je doseg ograničen na korisnike društvenih mreža. U istraživanju su zastupljene razne tematske cjeline poput podataka o razini obrazovanja ispitanika i njihovih roditelja, županija i veličine mjesta iz kojih su emigrirali, radnom statusu u Hrvatskoj i u emigraciji, životu i okolini u mjestu dolaska, kontaktima s rodbinom i obitelji u Hrvatskoj, namjeri povratka i sl.
Teme aktualnog odlaska Hrvata u Njemačku analizirao je u svome istraživanju „Iseljavanje Hrvata u Njemačku: EU migracijski val” doc. dr. sc. Tado Jurić koji je rekao:
„Osnovni problem s istraživanjem aktualnih migracija Hrvata u Njemačku je da nitko ne zna koja je struktura populacije koja je iselila pa je samim time nemoguće imati i reprezentativan uzorak. Sve dostupne relevantne procjene polaze od toga da je od ulaska Hrvatske u EU iselilo 200.000 hrvatskih građana pa je uzorak od 1.200 ispitanika, što se tiče kriterija brojnosti, referentan uzorak.“
Stručnjak za migracije i konzultant iz Njemačke dr. sc. Marcus Engler, istaknuo je kako je pred Njemačkom, kao useljeničkom zemljom, još puno posla u polju integracijske politike kao što je priznanje inozemnih diploma, tečajevi za doseljenike, interkulturalizacija javne uprave i slično. Predstavio je podatke Njemačkog zavoda za statistiku prema kojima je u Njemačkoj 2016. godine bilo 332.605 hrvatskih doseljenika te se njihov broj počeo naglo povećavati 2014. i 2015. godine. Također je istaknuo kako je ukidanje radnih dozvola Hrvatima prošlo bez većih diskusija što nije bio slučaj 2004. i 2007. godine pri proširivanju Europske Unije.
U panel diskusiji sudjelovali su dr. sc. Marin Strmota, državni tajnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, dr. sc. Marcus Engler, stručnjak za migracije i konzultant iz Njemačke, izv. prof. dr. sc. Nenad Pokos, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, doc. dr. sc. Mario Bara, Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište. Panel diskusiju moderirao je izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić, pročelnik Odjela za sociologiju.
Mnoga pitanja u panel diskusiji bila su upućena gospodinu Strmoti, državnom tajniku u Ministarstvu za demografiju, koji je svakako naglasio kako ovakve statistike pokazuju na alarmantna stanja koja mogu samo pomoć u pronalasku mjera sprječavanja sve većih emigracija mladog stanovništva.
