U petak 17. studenata 2017. održano je predstavljanje III. sveska Hrvatskih pomorskih regesta, 18. stoljeće. 

Nakon uvodnih pozdrava rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić izrazio je osobno zadovoljstvo što upravo Hrvatsko katoličko sveučilište ima čast ugostiti predstavljanje ovog vrijednog djela.

Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić prikazao je život i djelo prof. Nikole Čolaka – Hrvata, Janjevca, poliglota, egdotičara, arhiviste, povjesničara. Čolak je diplomirao francuski i talijanski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, apsolvirao klasičnu filologiju i povijest, no neposredno nakon rata uhićen je i osuđen na tri godine prisilnog rada. Nakon uzništva radio je u nizu ustanova i škola. 1954. se zaposlio kao arhivist u Zadarskom arhivu, a 1960. prešao je u Institut JAZU u Zadru. U tom je razdoblju objavio petnaestak historiografskih studija iz srednjovjekovne povijesti pomorstva, brodogradnje, trgovine, ribarstva i poljoprivrede Zadra i Dalmacije, o mletačkoj politici u 18. stoljeću, Narodnom preporodu u Dalmaciji. 1965. Čolak se vraća u Zagreb na Institut za povijest radničkog pokreta, međutim nakon godinu dana zbog sudjelovanja s Mihajlom Mihajlovom u zadarskom krugu na osnivanju neovisnog časopisa “Slobodni glas” našao se na udaru režima i pred novom robijom bio prisiljen emigrirati. Zaustavio se u Padovi i tu započeo novo razdoblje svoga života vezanoga uz arhiv Venecije. Predavao je na biskupskoj gimnaziji i sve do kraja života nastavio svoja istraživanja u arhivima uz talijansku obalu od Trsta do Barija. Objavljivao je radove u najprestižnijim talijanskim časopisima. Osnovao je “Centro di Studi Storici Croati” sa sjedištem u Veneciji, kako bi stvorio bazu za rad hrvatskih povjesničara na tom plodnom terenu. Kroz trideset godina svoga rada sakupio je preko 100.000 dokumenata što mikrofilmiranih, što fotokopiranih iz pomorske povijesti 18. stoljeća, te ogromni materijal o povijesti Janjeva i općenito prisutnosti Dubrovčana na Balkanu u njegovim istraživanjima u Vatikanskom arhivu pred sam kraj života. Osim rada na polju povijesti, prof. Čolak bio je aktivan i u mnogim časopisima hrvatske političke emigracije i za života je sakupio svoje članke i studije u knjizi “Hrvatska iznad svega”. Iz osobnih kontakata s prof. Čolakom iz doba njegovih istraživanja u Dubrovačkom arhivu ostalo je sjećanje na samozatajnog čovjeka velike erudicije i nepokolebljive ljubavi prema domovini.

Doc. dr. sc. Naida-Mihal Brandl osvrnula se na rad “najvećeg povjesničara jadranske pomorske trgovine” (citirajući prof. Vrandečića) kroz analizu podataka sadržanih u Regestima I., II. i III. sv., iz kojih se otvara pogled na cjelokupni život na Jadranu u 18. stoljeću: na vrste i imena teretnih brodova, imena i porijeklo kapetana, brodovlasnika i mornara, vrste roba koje su se prevozile, cijene istih, plaćanje poreza, putnike, hodočašća, rute brodova, dogodovštine iz svakodnevnog života, sklapanje poslova, strašne brodolome, borbe na otvorenome moru, piratstva i gusarske napade, pa čak i svađe…. Sva tri sveska popraćena su onomastičkim, toponomastičkim i analitičkim kazalima te vrlo vrijednim analizama različitih mjera, pomorskih ruta, robe po vrsti, kvantiteti, obitelji po podrijetlu i generacijama itd.

III. svezak uz objelodanjivanje regesta 3927 dokumenata uključuje i digitalizaciju originalnih dokumenata. Dok predstavljanje dokumenata u formi regesta, toliko iscrpnima da mogu pružiti potpunu informaciju,  predstavlja ispravan stav zbog količine dokumenata kojima raspolažemo, digitalizacija omogućava znanstvenicima pristup in extenso, kada je to potrebno.

Primjera radi navela je istraživanja koje je s kolegicom Zrinkom započela 2015. godine s obzirom na sudjelovanje Židova u pomorskom životu na Jadranu. U objavljenim regestima pronađena su 544 dokumenta koja spominju Židove: trgovce, vlasnike brodova i roba, agente, bankare, poreze koje plaćaju, pomorske rute židovskih trgovaca s obje strane Jadrana ali i diljem Mediterana, kontakte, trgovačke mreže, obitelji, obiteljske mreže… itd.

Prof. Zrinka Podhraški Čizmek, urednica III. Sveska regesta, unuka prof. Čolaka, opisala je svoj dolazak u Hrvatsku 1991. godine prešavši sa Sveučilišta u Padovi na studije povijesti i talijanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te svoje ushićenje što je mogla doći u Hrvatsku i sudjelovati u životu nove Hrvatske države u nastajanju, svoje zemlje podrijetla prema kojoj je kroz djedov rad i njegovu privrženost upila ljubav i uvjerenje da će hrvatski narod smoći snage i mudrosti da dođe do svoje slobode.

Iznijela je ukratko kako je 2010. godine “ušla” u djedov arhiv, kojeg je obitelj 2006. god. darovala Hrvatskom državnom arhivu, te pronašla nedovršeni rad za III. svezak Hrvatskih pomorskih regesta, kako je zatim uz potporu prof. Marka Trogrlića, kod kojega je upisala doktorski studij na Splitskom sveučilištu i uz pomoć Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta uspjela nakon pet godina rada izdati knjigu III. sveska.

Prvi svezak sadrži dokumente iz Archivio di Stato di Venezia i Fano koji se odnose na trgovinu između Levanta i Ponenta, građu venecijanskih konzulata, ulaske i izlaske brodova iz Ancone, brodolome te službene poslove Serenissime.

Drugi svezak sadrži dokumente iz Archivio di Stato Ancone i Venecije koji se odnose na javno zdravlje: lazarete, posade, brodove za vrijeme karantene te ostale probleme vezane uz žarišta kuge; ulaske i izlaske brodova kroz luku Arco di Traiano u Anconi; skup pisama konzula iz arhiva Cinque Savi alla Mercanzia.

Treći svezak donosi također dokumente iz arhiva u Veneciji i Anconi: sadrži pisma konzula, zatim dokumente iz Scuole Piccole San Niccolò dei Marinai koji nam donose imena hrvatskih kapetana, brodovlasnika, suvlasnika, običnih mornara.

Ova prva tri sveska objelodanjuju 16.000 dokumenata, no u arhivu ostaje još 70-80.000 dokumenata za obradu i objelodanjivanje. Prof. Čolak je bio predvidio 16 svezaka regesta!

Dala je na kraju obrise međunarodnog projekta između Rep. Hrvatske i Rep. Italije koji bi se odvijao na više nivoa:
Povezivanje manjih sredina: udruga, pomorskih muzeja i institucija

1. Stvaranje znanstvenog platoa između sveučilišta i znanstvenih institucija
2. Stvaranje piramidalnog sustava manufakturnog rada na transkribiranju regesta u nekoliko povezanih centara.

Međunarodni znanstveni plato („traktat“ novovjekovnog podrijetla) raznih grana i disciplina nalazio bi se jednom ili dva puta godišnje u gore spomenutim manjim sredinama kako bi:

1. Revitalizirao iste novim izložbama, postavama, proslavama, regatama i dr.
2. Dijelio rezultate istraživanja putem simpozija i znanstvene suradnje te nastavio izdavanje pomorskih dokumenata o našoj hrvatskoj zbilji na Jadranu.

Rektor Tanjić je završio promociju zahvalivši se izlagačima na predstavljanju  profesora Čolaka, njegovog života i djela neprocjenjive vrijednosti te velikog budućeg projekta, izrazivši želju i spremnost da u okvirima mogućnosti nastavka suradnje na ovom značajnom projektu.