U sklopu su kolegija „Od dijalektologije ka sociolingvistici“ prof. dr. sc. Gordana Črpića i dr. sc. Filipa Galovića studenti posjetili naselje Šenkovec. Razlog je posjeti ponajprije bio upoznavanje s mjesnim govorima kajkavskoga donjosutlanskoga dijalekta, koji je zaštićen i nalazi se na popisu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, ali i s bogatom tradicijom toga područja, običajima i kulturom. Dr. sc. Galovića i studente u prostorijama stare škole srdačno je i toplo primila Udruga ”Ivana Perkovca” koja se bavi očuvanjem kajkavske ikavice i promiče zavičajnu kulturnu baštinu.
Jasna Horvat, predsjednica Udruge „Ivana Perkovca“, nakon što je istaknula cjelokupan rad Udruge, izuzetno je zanimljivo izlagala o govorima ovih prostora, o izradi rječnika kajkavskoga donjosutlanskoga dijalekta, o običajima i tradiciji na ovome području. Studenti su mogli vidjeti i tradicionalnu ručnu izradu vijenca koji se postavlja oko raspela (izrada vinca pred Vuzam). Potom su pojedini domaći autori krasnoslovili na svome zavičajnome govoru prozne ulomke i pjesme, što su studenti sa zanimanjem pratili i izravno uočavali dijalektalne osobine.
Dr. sc. Filip Galović zahvalio je na lijepome dočeku te je istaknuo značaj hrvatskih mjesnih govora koji su nedjeljivi od identiteta, tradicije, običaja i kulture. Izdvojio je da su govornici kajkavskoga donjosutlanskoga dijalekta specifični jer je riječ o preseljenim čakavcima u vrijeme davnih osmanlijskih prodora koji su u kajkavskome okruženju primili određen broj kajkavskih osobina, ali su do danas zadržali i pojedine čakavske značajke. Naglasio je, također, da Hrvatsko katoličko sveučilište kroz pojedine kolegije skrbi o njegovanju kulturne baštine u Hrvata, a da je iznimno važno to što su u novije vrijeme uvedeni kolegiji dijalektološke i sociolingvističke naravi, za koje su studenti pokazali veliko zanimanje. Dr. sc. Galović istaknuo je da će i dalje u pojedinim kolegijima raditi sa studentima na poznavanju hrvatskih mjesnih govora, koji su neprocjenjiva vrijednost i bogatstvo hrvatskoga naroda, pa ih je zato potrebito očuvati, njegovati i prenijeli na mlađi svijet.
Događaj je bio popraćen lokalnim medijima, a svi su se na kraju počastili brojnim domaćim i tradicionalnim poslasticama.