U povodu 720-te obljetnice prvog spomena tvrdoga grada Zrina, a na poziv sisačkog biskupa mons. Vlade Košića i ravnatelja Zaklade za gradnju crkve Našašća sv. Križa u Zrinu mons. Marka Cvitkušića u srijedu 25. studenog 2015. godine doc. dr. sc. Hrvoje Kekez u zgradi Velikog kaptola u Sisku održao je predavanje „Zrin – orlovsko gnijezdo knezova Babonića: Najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina“. U svome izlaganju naglasio je da se stari tvrdi grad Zrin s pravom se uglavnom povezuje sa aristokratskom obitelji knezovima Šubićima Zrinskima, koji su upravo po ovome gradu imali svoj obiteljski pridjevak. Ipak, najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina povezana je sa drugom za hrvatsku prošlost važnom aristokratskom obitelji knezovima Babonićima.

„Do sada najstariji spomen tvrdoga srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina nalazi se u ispravi od 13. siječnja 1295. godine kojom je ban Stjepan IV. Babonić, zajedno sa svojim sinovima Stjepanom VI. i Ladislavom, darovao neke svoje posjede cistercitskoj opatiji u Kostanjevici na Krki. Ovo pismo čuva se u arhivu u Ljubljani i jasno svjedoči kako su prvi poznati vlasnici tvrdog grada Zrina bili upravo knezovi Babonići. Taj posjed ostao je u njihovu vlasništvu do 1328. godine kada ih je konačno nekadašnji slavonski ban Ivan I. Babonić prodao Ivanu, Lovri i Ugrinu iz roda Toth-Lovričana“, rekao je doc. dr. sc. Hrvoje Kekez.

U nastavku je pokušao dati odgovor kada je grad Zrin zapravo izgrađen. “Do 1295. Zrin je važan grad u kojem često boravi Stjepan IV. i do početka njegova vladanja to je sigurno pravi utvrđeni grad sa svim srednjovjekovnim elementima. To znamo i po tome što je većina isprava koje on piše, sastavljena upravo u Zrinu. Zrin je dovoljno daleko od Une da mu Zrinska gora pruža zaštitu, a opet dovoljno je blizu da bi se iz tog grada kontrolirao dio unskog srednjovjekovnog puta. Una je bila srednjovjekovna ‘autocesta’ u svoje doba i najvažniji cestovni pravac koji je povezivao Panoniju i Dalmaciju. To možemo vidjeti na primjeru Knina. Jedan od razloga zašto Zvonimir gradi Knin na tom mjestu je zato što su rijeka Una i njezini rukavci jako blizu tom gradu“ utvrdio je doc. dr. sc. Kekez.

Na kraju izlaganja doc. dr. sc. Hrvoje Kekez je na osnovu malobrojnih sačuvanih povijesnih izvora prikazao važnost Zrina u najranijoj povijesti knezova Babonića i uputio na mogućnost da je Zrin, odnosno Zrinska Gora, jedno od ishodišta te važne hrvatske obitelji. Nakon predavanja razvila se zanimljiva rasprava o važnosti Zrina i čitavoga tog kraja u hrvatskoj povijesti.