U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, u utorak 20. listopada 2015. godine u prostorijama Nadbiskupskog duhovnog stola održan je okrugli stol na temu: „Važnost religije i vjerskog odgoja i obrazovanja u školskom nacionalnom kurikulumu“.
Susretu je prisustvovao i zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta kardinal Josip Bozanić, koji je u uvodnoj riječi izrazio želju da svi sudionici okruglog stola budu dionici istinskog i iskrenog traženja „poveznica“ koje već stoljećima povezuju vjerski odgoj te odgoj i obrazovanje u njihovoj cjelovitosti. Upozorio je kako u izradu školskog nacionalnog kurikuluma treba biti uključena što šira društvena zajednica, te da on ne smije biti djelo samo jedne osobe, jedne interesne skupine, lobija ili stranke.
Odgoj i obrazovanje, smatra Kardinal, jest mogućnost sustavnog uvođenja osobe u odnos sa stvarnošću. Stoga, ostvarivanje slobode u odgoju i obrazovanju mjerilo je slobode u konkretnom društvu – kazao je. U nastavku obraćanja, kardinal Bozanić osvrnuo se na izazove s kojima se hrvatsko društvo u procesu globalizacije suočava. Posljedično tomu, napomenuo je kako škole i sveučilišta u nas trebaju prijeći još dugi put transformacije da bi uistinu jamčili pravo na punu slobodu odgoja i obrazovanja.
Pozvao je okupljene sudionike da o stvarima koje spadaju u red općeg dobra, a to je svakako odgoj i obrazovanje, dijalogiziraju. U našem hrvatskom društvu važno je neumorno promicati dijalog na svim razinama, rekao je Kardinal, te zaključio s pozivom da oni koji su intenzivno uključeni u reformu hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava ne zaborave čovjeka, da ga olako ne žrtvuju nekim gospodarskim i tržišnim ciljevima, nego da mu školski sustav omogući puni procvat njegove osobnosti. To nije moguće ostvariti bez cjelovitog gledanja na čovjeka, tj. bez promicanja njegove duhovne, moralne i religiozne dimenzije – poručio je kardinal Bozanić.
Predavački dio okruglog stola otvorio je prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom je izlaganju približio pravni okvir vjerskog odgoja i obrazovanja na hrvatskoj i međunarodnoj razini. Ocijenio je postojeći pravni okvir zadovoljavajućim jer je težište na obrazovanju a ne na odgoju, te naglasio kako bi temelj i cilj odgojno-obrazovnog procesa trebala biti cjelovita ljudska osoba.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić kazao je da se u društvu susrećemo s različitim mišljenjima o važnosti religije u odgojno-obrazovnom procesu. Religija nam nudi nešto što dotiče ljude u njihovu življenju, a izostavljanje religije iz odgoja bila bi pogreška – istaknuo je rektor Tanjić.
Dr. sc. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji je ujedno na čelu Cjelovite kurikularne reforme u RH u svom je izlaganju podsjetio na istraživanja koja pokazuju da je vjeronauk vrlo dobro prihvaćen predmet u školi. To je predmet na kojem učenici mogu pristupiti dijalogu i raspravi o određenoj temi, za razliku od drugih predmeta koji su instruktivni i usmjereni na usvajanje činjenica – rekao je Jokić.
Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Vlatko Previšić naglasio je potrebu humanizacije obrazovnog sustava, te ukazao na nedostatak klasičnih vrlina u društvu poput vjere u dobro i poštenje. Upozorio je na opasnost kvantifikacije čovjeka, ali i na postojanje metafizičke krize o iskonskoj ideji čovjeka. Pridonosi li vjeronauk rješavanju te krize – upitao je dekan Previšić.
Vjeronauk ima svoje mjesto u obrazovnoj tradiciji, a religijski odgoj i obrazovanje može pridonijeti dijalogu, kulturi raspravljanja i argumentaciji – rekao je dr. sc Josip Burušić s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar. Nažalost, nastavio je, u hrvatskoj se javnosti pokušava nametnuti drugačiji dojam. Ustvrdio je kako su ključni problemi obrazovanja u Hrvatskoj nejednakost, povećanje socijalnih razlika, te neučinkovitost.
Posljednje izlaganje održao je prof dr. sc. Tonči Matulić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, koji je izrazio zabrinutost kakav će tretman u novoj reformi imati vjerski i religijski sadržaji razasuti po drugim predmetnim područjima. Kako će biti tretirane religijske i vjerske implikacije drugih predmetnih područja i hoće li vjeronauk biti tek alternativa župnom vjeronauku ili će on biti u ulozi koja mu je vlastita – promicati i predstavljati temeljni integrativni princip cjelokupnog znanja koji se predstavlja u školi – samo su neka od pitanja koja je dekan Matulić postavio pred stručnjake zadužene za kurikularnu reformu.
Okrugli stol kojim je moderirao doc. dr. sc. Nenad Malović završio je diskusijom.
GOVOR KARDINALA BOZANIĆA
FOTOGALERIJA
