Dr. sc. Filip Hren, viši asistent na Sveučilišnom odjelu za povijest održao je 25. rujna izlaganje na 7.kongresu hrvatskih povjesničara koji se od 25. do 28. rujna 2024. održao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.

U svojem izlaganju “Dvije zemlje ili jedna? Dobrosusjedski odnosi i obrana Hrvatske, Slavonije i Unutrašnje Austrije u prvoj polovici 17. stoljeća” Hren je nastojao prikazati kako su spomenute zemlje bile ugrožene te kako su zajedničkim snagama djelovale prema novoj prijetnji u kontekstu ratnih zbivanja prve polovice 17. stoljeća. Naime, kako je od 15./16. stoljeća osmanska ugroza rasla, tako se i uzajamnost Hrvatske, Slavonije, Štajerske, Koruške, Kranjske pa i Goričke grofovije povećavala. Nesumnjivo, dva su najjasnija pokazatelja odredbe bručkog sabora iz 1578. kojima su unutrašnjoaustrijske zemlje izravno upletene u upravu nad dijelom Hrvatsko-slavonskog Kraljevstva i Sisačka bitka 1593. u kojoj su pored banskih postrojbi sudjelovale brojne snage Unutrašnje Austrije i drugih habsburških Nasljednih Zemalja. U prvoj polovici 17. stoljeća sukobi s Osmanlijama umnogome mijenjaju svoju narav jer je zaustavljeno njihovo daljnje širenje na štetu zemalja pod habsburškom krunom. Razdoblje je to svršetka Dugog rata (1591./1593. – 1606.), ali i Tridesetogodišnjeg rata (1618. – 1648.) za vrijeme kojega su borbe na habsburško-osmanskom pograničju bile od sekundarnog značenja politikama cara i sultana. Međutim, tijekom tih ratova Osmanlijama se u borbi protiv Beča pridružuje dio ugarskog plemstva predvođen trima erdeljskim knezovima, što je pak pred vojnu suradnju unutrašnjoaustrijskih i hrvatskih zemalja postavilo novu vrstu izazova.