U srijedu 25. listopada 2023. Nj. E. g. Kalle Kankaanpää, veleposlanik Finske u Hrvatskoj održao je predavanje „Pogled sa sjevera – Kameni temeljci finske vanjske politike i pogledi na ekumenska nastojanja pape Franje“ u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ovo je bilo prvo u nizu planiranih predavanja za akademsku godinu 2023./2024. usmjerenih na na intenzivniju suradnju Sveučilišta s veleposlanstvima te upoznavanja sveučilišne zajednice sa zemljama, kulturom, visokoobrazovnih ustanova te aktualnih tema s kojima se pojedine države susreću. U pratnji Veleposlanika Sveučilište je posjetio i g. Samuli Graves, koordinator Finske ambasade, a programom je moderirala dr. sc. Suzana Obrovac Lipar, voditeljica Ureda za odnose s javnošću Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

U ime rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića pozdravnu riječ je održao prof. dr. sc. Roberto Antolović, prorektor za znanost, koji je istaknuo da od Finske kao države možemo naučiti puno – osim što slovi kao jedna od najsretnijih zemalja svijeta prema Izvješću o sreći u svijetu koje objavljuju Ujedinjeni narodi, poznata je i po svojem obrazovanju, gdje iz godine u godinu ima izvrsne rezultate i svrstana je u krug zemalja iz cijeloga svijeta i Europe koje imaju najbolje obrazovanje. “Osim po vrhunskim rezultatima u obrazovanju Finska je poznata i po mirovnim posredovanju i mirovnim pregovorima, a sama te tema danas je iznimno aktualna, o čemu je govorio i papa Franjo”, istaknuo je prorektor Antolović.

U svojem predavanju veleposlanik Kankaanpää predstavio Finsku kao pretežno luteransku zemlju s katoličkim počecima sredinom 12. stoljeća koji se vežu uz dolazak sv. Henrika na područje tadašnje Finske, ali i kao zemlju koja se oduvijek osjećala kao da pripada Zapadu. Iako je Finska s Katoličkom Crkvom povezana više od 900 godina, odnosi na državnoj razini su značajno kraći. Više od 70 % finske populacije je luteransko, a kršćanska zajednica broji oko 25.000 vjernika uz 30 svećenika. No, unatoč tome, napori Svete stolice u izgradnji svjetskog mira, pogotovo u ekumenskom radu pape Franje nešto su iza čega Finska uvijek može stati te isto u potpunosti podržava. 

“Papa Franjo je poznat po svojoj podršci siromašnima, radu na osvješćivanju o klimatskim promjenama i zaštiti biološke raznolikosti. Osim toga, aktivno gradi mostove među ljudima različitih vjera. Veliku pozornost posvećuje ekumenskom radu, a posebno međuvjerskom dijalogu koji vodi s muslimanskim svijetom. Vi dobro znate kako vjerske razlike mogu biti izvor sukoba. Što je još opasnije, religije se koriste kao izgovor za političko motiviranje napetosti i mržnje. Baš zato, vrlo toplo pozdravljam naglasak pape Franje na ekumenizmu i međuvjerskom dijalogu. Pomaže mi i kada kao veleposlanik susrećem predstavnike vjerskih zajednica ili župa i pitam kako se na njihovom području vidi ekumenizam i međuvjerski dijalog. Uvijek, uvijek, odgovor je da su odnosi dobri. Vjerujem da je tako i među običnim ljudima i među svećenicima. Oni ne traže sukobe, samo žele živjeti svoj život u miru. Ali moramo biti svjesni rizika jer vanjski izvori pokušavaju podići napetosti i mržnju temeljene na vjeri, također putem medija, a posebno putem društvenih mreža. Mirovno posredovanje može se provoditi na mnogo načina. Sveta Stolica se tradicionalno zalagala za mir i ima izvanredne rezultate u mirovnom posredovanju: između Čilea i Argentine 1979., između SAD-a i Kube 2014. i u Mozambiku 1992. Inače je izgradnja mira dugotrajan i skup proces, koji može trajati nekoliko mjeseci ili čak godina, te košta ogromne svote novca, ali to nije puno u usporedbi s troškovima vođenja rata. Tako mogu djelovati samo veliki, državni akteri”, zaključio je veleposlanik Kankaanpää.

Cijelo predavanje dostupno je na našem YouTube kanalu: