Na ovogodišnjoj trećoj po redu međunarodnoj kroatološkoj konferenciji koja se održavala u Zagrebu od 26. do 28. rujna, asistentica na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Valentina Janković, održala je u sklopu sekcije „Vitezovićeva prošlost“, izlaganje pod nazivom Živjeti u Zagrebu u Vitezovićevo doba.
Međunarodna kroatološka konferencija u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održava se svake dvije godine počevši od 2009. godine. Ovogodišnja konferencija bila je posvećena 300. obljetnici smrti Pavla Rittera Vitezovića (1652.-1713.) jednog od najznačajnijih polihistora u hrvatskoj povijesti. Na konferenciji su osim hrvatskih sudjelovali i predavači iz Republike Mađarske i Republike Austrije, a izlaganja su, s obzirom na cjelokupno Vitezovićevo djelovanje i značaj, tematski bila podijeljena u 4 sekcije: „Vitezovićeva prošlost“, „Vitezović o prošlosti“, „Vitezovićevi prostori, vremenske pojave i simboli“ te „Vitezovićevi pjesnički i stilsko-jezični dosezi“.
Pavao Ritter Vitezović u svojim djelima oslikava socijalne, političke, gospodarske i kulturne prilike svoga vremena, ali i predstavlja sredstvo kojim se budila hrvatska nacionalna svijest i borilo za ujedinjenje hrvatskih zemalja. Najpoznatije njegovo djelo je Croatia rediviva (Oživjela Hrvatska) u kojem se zalaže za ujedinjenje svih Slavena pod hrvatskim imenom. To djelo će imati značajan utjecaj u svoje vrijeme, ali i znatno kasnije, a Vitezovićev rad bit će preteča hrvatskoga narodnog preporoda. Iznimno je važan i njegov jezikoslovni rad, osobito djelo Lexicon Latino-Illyricum ( rkp., između 1700. i 1709., čuva se u Nadbiskupskoj knjižnici u Zagrebu. Prvi dio rkp. (Lexicon Illyricum-Latinum) izgubljen je) u koji je uvrstio riječi svih hrvatskih narječja i koji je prvi puta u pretisku objavljen godine 2000., a 2010. i u prijepisu suvremenom latinicom.
