U četvrtak, 13. svibnja s početkom u 9 sati, preko Jitsi meet platforme održani su još jedni Razgovori ugodni u organizaciji kluba „Homo volans“. Ovoga puta Razgovore o tvornici iseljavanja- Hrvatskoj održao je doc. dr. sc. Tado Jurić. Ovoga puta Razgovori ugodni bili su dio Tjedna za razgovore koji su u suorganizaciji s našim klubom održale kolege iz Udruge Studia Croatica s Fakulteta Hrvatskih studija. Tjedan za razgovore obuhvatio je tri dana pridavanja u sklopu projekta Razgoori ugodni, pa su zainteresirani besplatno mogli poslušati zanimljive Razgovore o Psihi u vrijeme pandemije COVID-19, Tvornici iseljavanja- Hrvatskoj te Latinskoj poeziji i glazbi.
O uspjehu još jednih Razgovora ugodnih, svjedoči i pozamašan broj od 40-ak zainteresiranih sudionika ovog online izlaganja, a pridružili su nam se i iseljenici iz Frankfurta i okolice Nürnberga te vlastitim iskustvom i komentarima obogatili razgovor koji je nakon izlaganja uslijedio.
Profesor je u svome izlaganju istaknuo kako su Hrvatska i zapadni Balkan potaknuti na iseljavanje činjenicom da u Njemačkoj stanovništvo stari i radna snaga je prijeko potrebna, dok politika Hrvatske i balkanskih zemalja u iseljavanju pronalaze rješenje socijalnih problema. Vrlo zanimljiv je i trend gdje u velikom broju gradova Republike Hrvatske na dnevnoj bazi možete birati između deset autobusnih linija koje voze za Njemačku, dok je sama regionalna i međuregionalna povezanost vrlo slaba.Profesor Jurić istaknuo je koliko mu je drago da se odazvao veliki broj studenata upravo iz razloga jer se tema iseljavanja ponajprije odnosi na mlade, a prema izjavama sudionika jasno je kako većina nema namjeru napustiti Hrvatsku jer smatraju kako ima više potencijala nego smo i sami svjesni.Da su ovi Razgovori ugodni bili još jedna pogođena tema svjedoči i komentar našeg kolege:
„Razgovor je bio zanimljiv i edukativan, posebno me oduševilo uključenje Hrvata iz Njemačke koji su preko društvenih mreža saznali za izlaganje te se priključili i uz izlaganje profesora Tade Jurića iznijeli neke zanimljive informacije o hrvatskoj zajednici u Njemačkoj.“ – Stjepan Lovrić, student 3. godine preddiplomskog studija povijesti na HKS-u
