Papa Franjo predvodio je na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015. na Trgu Sv. Petra Misu početka Izvanredne svete godine milosrđa, s otvaranjem Svetih jubilejskih vrata na vatikanskoj bazilici.
Svečanost otvaranja Svetih vrata na bazilici Sv. Petra, kojim je simbolično označen početak Jubileja milosrđa koji će trajati do 20. studenoga iduće godine, započela je u 9.30 sati. U uvodnom dijelu je pročitano nekoliko odlomaka iz četiri konstitucije Drugoga vatikanskog koncila (Dei Verbum, Lumen gentium, Sacrosanctum concilium i Gaudium et spes), te odlomci iz dekreta Unitatis redintegratio o ekumenizmu te deklaracije Dignitatis humanae o vjerskoj slobodi. Euharistijskom slavlju prethodila je procesija u kojoj se nosio Evanđelistar milosrđa priređen posebno za tu prigodu.
U homiliji je Papa čin otvaranja svetih vrata nazvao “jednostavnim ali ujedno snažno simboličnim, u svjetlu Božje riječi koju smo čuli a koja u prvi plan stavlja milost”.
U tim se čitanjima, pojasnio je Papa, ponavlja podsjećaj na izraz koji je anđeo Gabrijel uputio iznenađenoj i potresenoj djevojci, naznačivši otajstvo koje će ona prihvatiti: “Raduj se, milosti puna” (Lk 1, 28). Tumačeći spomenuti evanđeoski tekst, Papa je istaknuo kako je Djevica Marija pozvana prije svega radovati se zbog onoga što je Gospodin učinio u njoj. Božja ju je milost zahvatila, učinivši je dostojnom postati Kristovom majkom, rekao je Papa, istaknuvši zatim kako punina milosti može preobraziti srce i osposobljava ga učiniti čin koji je tako velik da promijeni povijest čovječanstva.
Svetkovina Bezgrešnog začeća izražava veličinu Božje ljubavi. To je ljubav Boga koja pretječe, anticipira i spašava, istaknuo je Papa. Uvijek postoji napast neposluha, koji se izražava u tome da želimo planirati naš život neovisno o Božjoj volji. Međutim, i povijest grijeha se može razumjeti samo u svjetlu ljubavi koja oprašta. Grijeh se razumije samo pod tim svjetlom. Kada bi sve ostalo na grijehu bili bismo najočajniji od svih stvorenja, no obećanje pobjede Kristove ljubavi sve zatvara u Očevo milosrđe. Djevica Marija je pred nama povlašteni svjedok toga obećanja i njegova ispunjenja, rekao je Papa.
I ova Izvanredna godina je dar milosti. Ući kroz ova vrata znači otkriti dubinu Očeva milosrđa koji sve prihvaća i svima ide osobno ususret. On je taj koji nas traži! On je taj koji nam ide ususret! Bit će to godina u kojoj treba rasti u uvjerenosti u milosrđe. Kolika se nepravda čini Bogu i njegovoj milosti kada se tvrdi nadasve da grijesi bivaju kažnjeni njegovim sudom, a ne pretpostaviti tome činjenicu da su oprošteni njegovim milosrđem, rekao je Papa citirajući svetog Augustina.
Da, upravo je tako. Moramo milosrđe staviti ispred suda, i u svakom slučaju Božji sud će uvijek biti u svjetlu njegova milosrđa. Prolazeći kroz Sveta vrata, dakle, postajemo dionici toga otajstva ljubavi i nježnosti. Napuštamo sve strahove i bojazni, jer to ne pristaje onome tko je ljubljen; živimo, radije, radost susreta s milošću koja sve preobražava, rekao je Papa.
Danas, u Rimu i u svim biskupijama svijeta, prelazeći prag svetih vrata želimo također podsjetiti na jedna druga vrata koja su, prije pedeset godina, koncilski oci širom otvorili prema svijetu. Te se obljetnice ne možemo spominjati samo zbog bogatstva dokumenata koja je Sabor iznjedrio, koji sve do naših dana omogućuju ustanoviti veliki napredak postignut u vjeri.
Koncil je u prvom redu bio susret. Pravi susret između Crkve i ljudi našeg doba. Susret označen snagom Duha koja je poticala Crkvu da izađe iz plićaka zbog kojih je mnogo godina bila zatvorena u samu sebe, kako bi iznova oduševljeno krenula misijskim putom. Bio je to povratak na put koji je vodi ususret svakom čovjeku tamo gdje živi: u njegovu gradu, u njegovu domu, na radnome mjestu… gdje je osoba, tamo je Crkva pozvana doprijeti do nje da donese radost evanđelja i da donese Božje milosrđe i oproštenje. Misijski je to zamah, dakle, koji nakon tih desetljeća ponavljamo istom snagom i istim oduševljenjem. Jubilej nas potiče na tu otvorenost i obvezuje nas ne zanemariti duh koji je potekao iz Drugoga vatikanskog koncila, duh dobrog Samarijanca, kako je podsjetio blaženi Pavao VI. na zaključenju Koncila. Neka nas prolazak kroz Sveta vrata potakne da budemo milosrdni poput dobrog Samarijanca, pozvao je na kraju Papa.
Sam obred otvaranja Svetih vrata bio je vrlo jednostavan. “Bože, koji objavljuješ svoju svemoć nadasve milosrđem i opraštanjem daj nam živjeti godinu milosti, povlašteno vrijeme da ljubimo tebe i braću u radosti evanđelja”, rekao je Papa u svojoj molitvi ispred Svetih vrata, nakon koje je uslijedio sam čin otvaranja Svetih vrata.
Kroz njih je najprije prošao papa Franjo a odmah zatim, kao drugi hodočasnik Jubilejske godine milosrđa, prag Svetih vrata prešao je papa u miru Benedikt XVI. s kojim se papa Franjo srdačno pozdravio prije službenog otvorenja Jubileja u atriju vatikanske bazilike. Potom su kroz Sveta vrata prošli kardinali, biskupi i predstavnici svećenika, redovnika, redovnica i laika. Svi su se zatim zajedno zaputili prema grobu apostola Petra gdje je održan završni obred mise. Papa je na kraju predvodio molitvu Anđeo Gospodnji s prozora Apostolske palače.
Na misi otvorenja Jubileja nazočili su talijanski predsjednik i premijer Sergio Mattarella i Matteo Renzi te brojna službena izaslanstva, među kojima Belgije, predvođeno kraljem Albertom i kraljicom Paolom; Njemačke, predvođeno potpredsjednikom Bundestaga Johannesom Singhammerom; Republike Češke s potpredsjednicima Senata i Kamere, Republike San Marino, kao i najviši predstavnici regije Lazio i rimskih gradskih vlasti.
U nedjelju 13. prosinca Papa će, kao i svi biskupi na svojim prvostolnicama, otvoriti sveta vrata na bazilici Sv. Ivana Lateranskog, a 1. siječnja na bazilici Svete Marije Velike.
Tekst: www.ika.hr
