Prof. dr. sc. Emilio Marin, bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, održao je u ponedjeljak 3. kolovoza, u Pučišćima na Braču izlaganje o temi “Istraživanje crkvice sv. Dujma u Pučišćima”. Predavanje je organizirano u sklopu priprave za proslavu 450. obljetnice koju će tamošnja župa sv. Jeronima otvoriti na ovogodišnju uočnicu svetkovine Velike Gospe. Kroz ovu i sljedeću godinu u toj će župi tim povodom biti upriličen niz vjerskih i kulturnih sadržaja. Na početku predavanja koje je održano u velikoj dvorani “Porat”istaknuto je da je Emilio Marin istaknuti hrvatski arheolog s posebnim zanimanjem za starokršćanske lokalitete te da je svojim istraživanjem crkvice sv. Dujma postao “važan sudionik uže povijesti Pučišća”.
U izlaganju profesor Marin je istaknuo kako se na poticaj bivšega pučiškoga župnika Tončija Kusanovića, koji je za svoje službe bio zauzet u obnovama starih crkvenih objekata, prihvatio istraživanja crkvice sv. Dujma i njezine prve faze obnove. Dodao je kako je crkvica sv. Dujma podignuta na imanju pučiške obitelji Vranjican čije je podrijetlo od bosanskih plemića, a koja se doselila u Pučišća 1584. godine. Ta je obitelj na svome posjetu podignula u čast sv. Dujmu crkvicu koja je bila predmet opsežnih istraživanja. U tom je kontekstu podsjetio da je dr. Miroslav Matijaca u knjižici “Kult sv. Dujma kroz vjekove” iz 1962. godine razložio neka kultna mjesta u Dalmaciji, među kojima i ruševine pučiške crkve sv. Dujma, te pritom istaknuo kako je u toj crkvi bio oltar za kojim je misu tada služio svećenik Andrija Kovačić, a misa je, prema dr. Matijaci, zadnji put slavljena godine 1812.
Kao tadašnji ravnatelj splitskoga Arheološkoga muzeja, profesor Marin predložio je 2003. godine program obnove te crkvice Ministarstvu kulture, nakon čega je Konzervatorski odjel odobrio radove na crkvici i imenovao ga voditeljem obnove. Upoznao je, zatim, ukratko nazočnu publiku s tijekom obnove te crkvice koja pripada kasnobaroknom razdoblju. Prema njegovim riječima, unatoč pomnom istraživanju, na području crkvice nisu nađeni nikakvi raniji ostaci koji bi upućivali na određeni kontinuitet, kao što je slučaj s crkvom na mjesnome groblju koja svoje temelje ima u starokršćanskoj crkvi iz 6. stoljeća. Napomenuo je kako je poslije prve faze obnove predstavio Ministarstvu kulture projekt zaštite toga lokaliteta, ali je nadležno Ministarstvo na temelju drugoga projekta odredilo Konzervatorski odjel za drugu fazu obnove koja je izvršena pod nadzorom Radoslava Bužančića i Vanje Kovačić. Tada je crkvica građevinski učvršćena, uređen je krov, postavljen oltar te ugrađeni pragovi i popločan pod.
Uvaženi predavač na kraju je poručio kako je “brački sv. Dujam završio svoje istraživačke postaje i preko crkvice sv. Dujma ušao u znanstvenu literaturu”. Izrazio je nadu da će završena istraživanja i obnova biti od koristi onima koji se bave kultom sv. Dujma ili baroknom literaturom.
Predavanju bivšega veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici nazočio je papinski nuncij u Berlinu nadbiskup Nikola Eterović koji je obnovljenu crkvicu blagoslovio za svečanoga bogoslužja 2012. godine.
Tekst i fotografija: IKA
